Pročitajte kako Zakon o savjetima mladih može biti bolji!
U javnom savjetovanju uputili smo ukupno 31 komentar.
U javnom savjetovanju na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih uputili smo ukupno 31 komentar. Komentari su proizašli iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” te preliminarnih rezultata istraživanja provedenog u sklopu istog projekta. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes.
Pozdravili smo nastojanje da se izmjenama Zakona o savjetima mladih doprinese lakšoj i kvalitetnijoj provedbi Zakona. Smatramo pohvalnim što su prepoznati neki od izazova u osnivanju i radu savjeta mladih te što je izmjenama u znatnoj mjeri na njih i adekvatno odgovoreno.
Predložili smo užu i jasniju formulaciju cilja Zakona i naglašavanje sudjelovanja mladih u odlučivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade, pri čemu formulaciju „aktivno uključivanje mladih u javni život” treba proširiti na način koji jasno održava savjetodavnu ulogu i ulogu o upravljanju javnim poslovima, a ne organizaciju javnih događanja i/ili ostalih aktivnosti koje izlaze iz djelokruga rada savjeta mladih.
Podržavamo prijedlog smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih
Prijedlog ukidanja zamjenika članova/ica savjeta i mladih i smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih vidimo kao priliku za osnivanje savjeta mladih u općinama i gradovima u kojima do sada nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih mladih. Istaknuli smo važnost praćenja onih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ni nakon smanjivanja broja mladih potrebnih za osnivanje savjeta mladih ne budu imale konstituiran savjet mladih. U kontekstu smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih, predložili smo i smanjenje broja mladih neformalne skupine mladih kada je predlagatelj kandidature za člana/icu savjeta mladih neformalna skupina mladih.
Podržali smo prijedlog mogućnosti ponavljanja javnog poziva za isticanje kandidatura za članove savjeta mladih ukoliko se na njega prvi puta ne javi dovoljno kandidata. Predložili samo da kandidati/kinje s važećim kandidaturama u prvom pozivu ne moraju ponovno podnositi kandidature u eventualnom drugom pozivu.
Prepoznali smo namjeru podizanja transparentnosti izbora članova/ica savjeta mladih javnim glasovanjem, no upozorili smo na potrebu preciziranja što je to javno glasovanje i koju proceduru podrazumijeva. Preporučili smo model u kojem se bira personaliziranim glasačkim listićima, da svaki vijećnik/ca glasa na listiću sa svojim imenom i prezimenom. Predložili smo i nadopunu zakona koja će definirati obvezu da iz objavljenih rezultata glasovanja mora biti vidljivo za kojeg kandidata je glasao koji vijećnik/ca.
Pohvalili smo ideju da se mandat savjeta mladih veže uz mandat predstavničkog tijela, ali i predložili zakonom definiran rok do kojeg se mora objaviti javni poziv za isticanje kandidatura za članove/ice savjeta mladih te rok do kojeg se mora konstituirati novi savjet mladih.
Konzultiranje neorganiziranih mladih i neformalnih grupa mladih mora biti zakonska obveza
Predložili smo dopunu članka koji bi omogućio da osoba ne može istodobno biti član/ica savjeta mladih i predstavničkog tijela iste jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.
Pohvalili smo prepoznavanje potrebe pružanja mogućnosti savjetu mladih da sjednice održava i elektroničkim putem. Predložili smo da se uz elektroničkim putem, sjednice mogu održavati i hibridno.
Smatramo prihvatljivim da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pruži mogućnost, ne i obaveza, osiguravanja mjesečne naknade članovima/cama savjeta mladih. Pohvalili smo što je određen maksimalan iznos mjesečne naknade.
Predložili smo dodavanje stavke koja će definirati da program rada savjeta mladih mora sadržavati i financijski plan sukladan aktivnostima kako bi se dodijeljena sredstva koristila optimalno i transparentno te kako bi se olakšalo vrednovanje programa rada.
U trenutnoj verziji Zakona konzultiranje neorganiziranih mladih i neformalnih grupa mladih neopravdano nije bila zakonska obveza pa smo predložili dopunu članka kojim se definiraju obveze savjeta mladih.
Podržali smo smanjenje učestalosti održavanja zajedničkih sastanaka predsjednika/ce predstavničkog tijela i predstavnika/ca izvršne vlasti sa savjetom mladih na najmanje svakih šest mjeseci.
Predložili smo uvođenje standardiziranih obrazaca za izradu programa rada i financijskog plana savjeta mladih
Nismo podržali dio prijedloga izmjena koje u zakon dodaju suradnju savjeta mladih i centara za mlade. Kao alternativu nedorečenom i nejasnom prijedlogu ponudili smo uvođenje obveze imenovanja osobe za rad sa savjetom mladih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, predložili smo da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budu dužne, u okviru raspoloživih sredstava, osigurati savjetima mladih obuku o njihovoj ulozi.
Predložili smo dopunu zakona kojom bi Središnji državni ured za demografiju na svojim mrežnim stranicama bio obavezan objaviti standardizirani obrazac za izradu programa rada i financijskog plana savjeta mladih te obrazac za izvještaj o radu savjeta mladih. Time bi se olakšalo praćenje provedbe Zakona o savjetima mladih i omogućilo savjetima mladih da imaju uniformirane obrasce koji će im olakšati planiranje i izvještavanje o aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima. U tom kontekstu, predložili smo da jedna od obaveznih dijelova godišnjeg Izvješća o provedbi Zakona o savjetima mladih Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sadržava i analizu programa rada i financijskih planova rada savjeta mladih kako bi se utvrdilo odgovaraju li provedene aktivnosti djelokrugu rada savjeta mladih definiranih Zakonom.
Projekt "Savjeti mladih - kako dalje?" podržan je kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.