Razgovor na portalu srednja.hr: Hrvatsko iskustvo je da nema 85% savjeta mladih. A norveško?

Hrvatska već pet godina nema Nacionalni program za mlade, a jedini zakon koji se eksplicitno odnosi na mlade je Zakon o savjetima mladih iz 2014. godine. Prema tom Zakonu, sve općine, gradovi i županije u Hrvatskoj imaju obvezu osnivanja savjeta mladih kao savjetodavnih tijela svojih vijeća. Savjeti mladih trebali bi povezivati mlade i donositelje odluka i time doprinositi kvaliteti života mladih. Odnosno, trebali bi doprinositi uključivanju mladih u donošenje odluka o politikama od važnosti mladima, jer upravo mladi imaju najbolji uvid u specifične potrebe te dobne skupine.

Hrvatsko iskustvo je da manje od šestine općina, gradova i županije ima savjete mladih

Prema podacima koje prikuplja Središnji državni ured za demografiju i mlade, u 2019. godini samo je 17% općina, gradova i županija imalo aktivan savjet mladih. Uočava se trend pada interesa jer je u 2020. godini taj postotak pao na svega 15% aktivnih savjeta mladih. Pandemija je, čini se, razotkrila i neke stare probleme u participaciji mladih.

Norveška Općina Lindesnes 2019. je proglašena Općinom mladih te smo s predstavnicom Općine i članovima općinskog Vijeća mladih razgovarali o njihovim iskustvima uključivanja mladih u demokratske procese, a razgovor je objavljen na portalu srednja.hr. Frida Udøy Grimestad potpredsjednica je Vijeća mladih, Oliver Tregde i Marte Bakkan član i članica Vijeća, a Trine Djuvik Haaland koordinatorica Dječjeg vijeća Lindesnesa. Mlade, kao budućnost Lidesnesa, u Općinskom vijeću predstavljaju naime dva vijeća – Vijeće mladih, čiji članovi imaju između 13 i 18 godina, te Dječje vijeće, za djecu mlađu od 13 godina. To nisu jedina tijela koja sudjeluju u radu općinskog vijeća – u Lindesnesu djeluju i Vijeće osoba s posebnim potrebama, te Vijeća starijih osoba.

Svaka norveška općina ima svoj princip prema kojem bira članove Vijeća mladih

Frida će uskoro napuniti 18 godina, i ovo joj je posljednja godina u Vijeću; sudjeluje u radu Vijeća od svoje desete godine. Marta ima 17 godina, i ovo je njen drugi mandat, dok je Oliver u Vijeću mladih protekle četiri godine. Izbori za članove Vijeća održavaju se svake godine, i biraju se među učenicima i učenicama škola iz cijele općine. – Imamo četiri osnovne škole, jednu privatnu, jednu srednju školu, te školu za imigrante, i svaka od tih škola bira po dva člana Vijeća. Dva su mjesta predviđena i za djecu koja žive u Lindesnesu, a idu u školu u drugu općinu, te dva mjesta za članove triju klubova za mlade. Ukupno se svake godine izabiru 22 člana Vijeća mladih. Nije tako jednostavno biti izabran – puno je mladih koji su aktivni i društveno angažirani, pa ipak ne uspiju postati članovima Vijeća – objašnjava Trine.

U Hrvatskoj je broj članova i način izbora članova Savjeta mladih propisan Zakonom o savjetima mladih te članove i njihove zamjenike biraju predstavnička tijela gradova, općina i županija. U norveškoj svaka općina ima svoj princip prema kojem bira članove Vijeća mladih. – Mi smo jako ponosni na demokratsku proceduru koju provodimo: mladi su oni koji biraju i koji su birani – kaže Trine. – Surađujemo s drugim općinama diljem Norveške, putujemo na sastanke i konferencije i predstavljamo način na koji mi radimo – dodaje Oliver.

Vijeće mladih odlučuje koje aktivnosti će financirati

Ovaj model rada traži veliki angažman i puno uloženog vremena od članova Vijeća. Koja je njihova motivacija, zanimalo nas je. – Željela sam mijenjati stvari i govoriti u ime mladih iz svoje općine. Učenici iz cijele škole nam dolaze sa idejama koje žele da predstavimo pred Vijećem mladih – kaže Marta.

Vijeće mladih Lindesnesa ima mogućnost raspodijeliti određenu količinu proračunskih sredstava. – Imamo fond za aktivnosti svake godine, vrijednosti otprilike 10 tisuća eura. Predlagatelji prezentiraju aktivnosti za koje traže sredstva, a Vijeće mladih odlučuje koje aktivnosti će financirati. Prijaviti se mogu škole, klubovi za mlade, nevladine organizacije, fizičke osobe… – objašnjava Oliver. Obično financiraju veći broj manjih projekata, ali ponekad odluče dodijeliti veću količinu sredstava projektu za kojeg smatraju da će doprinijeti kvaliteti života mladih u općini. – Prije nekoliko godina smo, na primjer, dodijelili 5 tisuća eura gimnastičkom klubu koji je vrlo važan našim mladim sugrađanima. Možemo također podržati projekt koji se prijavljuje na druge natječaje – preporuka Vijeća mladih ima težinu – kaže Oliver i dodaje da se svi mladi Lindesnesa mogu informirati o radu Vijeća na Facebooku i Instagramu.

– Postoje sredstva koja su svake godine rezervirana isključivo za Vijeće mladih. Moram istaknuti da nismo bogata općina, dapače, tek smo nedavno nastali spajanjem triju općina, tako da nemamo sredstava koliko bismo željeli – kaže Trine, a Frida dodaje: – Kad smo željeli otići na konferenciju u susjedni grad, koordinatorica Vijeća mladih, Anna, morala je ostati kući da bismo mogli priuštiti put i smještaj za nas troje članova Vijeća. Također, ne primamo neki fiksni iznos mjesečno kao članovi Vijeća, već možemo zatražiti naknadu u ovisnosti o broju sastanaka na koje smo išli. Potrebno je ispuniti obrazac i navesti sve sastanke, nešto slično obrascu za putne troškove.

U Norveškoj stranke imaju stranačke pomlatke, ali oni ni na koji način nisu uključeni u rad vijeća mladih

Na pitanje koliko članova Vijeća mladih dolazi iz redova političkih stranaka, Oliver je bio jasan: – U Norveškoj stranke imaju stranačke pomlatke, ali oni ni na koji način nisu uključeni u rad vijeća mladih. Vijeće mladih je potpuno politički neutralno.

– Upravo iz tog razloga nam je jako važno da mladi sami izlaze na izbore, a ne da političari odlučuju tko će biti članovi Vijeća mladih. Ovako mladi ne mogu biti manipulirani, i imaju svoju slobodnu volju – kaže Trine, i dodaje: – Kroz godine smo imali članove koji su iz Vijeća mladih ušli u pomladak političkih stranaka te nastavili dalje političku karijeru. Vijeće mladih se pokazao kao dobra početna pozicija i za ulazak u nevladine organizacije. Veliki broj bivših članova se zalaže za Vijeće mladih sa svojih trenutnih funkcija.

“Članstvo u Vijeću mladih mi je čak poticaj da se više potrudim oko školskih zadataka”

Frida je odlučila iskusiti članstvo u Vijeću mladih do maksimuma. – Imamo mnoštvo mogućnosti. Kroz godine sam se umrežila s velikim brojem organizacija, i primam pozive na dosta konferencija. Samo u ovom mjesecu idem na sedam konferencija! Ne koriste svi članovi Vijeća mladih ove prilike, pitanje je koliko truda želi pojedinac uložiti i koliko se ima želju umrežavati – kaže ona. Ali, pitamo, utječu li aktivnosti vezane za Vijeće mladih na njen uspjeh u školi? – Nisam baš najbolja učenica, ne zbog rada u Vijeću mladih. Disleksična sam, i teorijski pristup učenju mi možda ne leži najbolje. Članstvo u Vijeću mi je čak poticaj da se više potrudim oko školskih zadataka – kaže Frida, i dodaje: – Članstvo u Vijeću me naučilo stvari koje nikad ne bih savladala kroz školski sustav. Ne samo o načinu na koji funkcionira upravljački sistem općine, već i kako se zauzeti za sebe, kako održati kvalitetnu prezentaciju. Vijeće mladih je u mom životu jako dugo, i želim ostati društveno aktivna i nakon što više ne budem članicom.

Na pitanje o tome koje su joj najdraže uspomene vezane za Vijeće mladih, Frida odgovara: – Organiziranje konferencije „Govor mržnje“, te govor u Parlamentu na temu mentalnog zdravlja. To je bila velika stvar, jer su bili pozvani samo predstavnici dvaju Vijeća mladih. Govorili smo ispred Premijera i Ministra zdravlja. Trenutak na koji sam posebno ponosna je kad me Anne, koordinatorica Vijeća mladih, potaknula da održim govor u Općinskom vijeću. Bilo me strah, ali ona me motivirala i ohrabrila. Održala sam dobar govor, i bila sam jako zadovoljna i ponosna na sebe – kaže Frida.

Vijeće mladih radi na tome da svaka škola u općini dobije posebnog terapeuta

Frida je objasnila kako Vijeće mladih radi na poboljšavanju mentalnog zdravlja među mladima: – Prošle godine smo organizirali konferenciju o mentalnom zdravlju pod nazivom „Govor mržnje“, na koju smo doveli jednog od najpoznatijih stručnjaka u Norveškoj, Lea Ajkića koji je rodom iz Mostara. Bavi se temama rasizma, o tome kako je biti drugačiji, o naučenoj mržnji prema drugačijima i slično. Mentalno zdravlje je jako velika i popularna tema i svake godine je na neki način obrađujemo.

Ove godine Vijeće mladih radi na tome da svaka škola u općini dobije posebnog terapeuta, čiji opis posla ne postoji u Hrvatskoj klasifikaciji zanimanja. To je osoba, objašnjavaju Norvežani, koja se kreće u društvu s mladima, i ponaša se kao njihov prijatelj, a ne terapeut. Za osobe koje su usamljene, i teško se uklapaju u društvo, ovaj terapeut je bolje rješenje od sastanaka jedan na jedan, jer kroz rad s grupom uključuje sve mlade.

– Samo jedna škola trenutno ima terapeuta koji radi ovako kako bismo mi željeli. Druge škole imaju samo osobu koja radi kao zamjena za održavanje nastave. Moram istaknuti da ovaj terapeut ne bi trebao biti ograničen samo na područje škole – ta osoba bi trebala biti tamo gdje su mladi. Za neke općine to je klub mladih, za druge je to park – kaže Frida.

Uloga koordinatora vijeća mladih je da mladima osigura sve što im je potrebno

– Naš je posao da osiguramo mladima sve što im je potrebno. Povezujemo ih s političarima i osobama koje žele predstaviti svoje prijedloge Vijeću mladih. Radimo u Općini, među političarima i administracijom, ali mladi odlučuju na čemu radimo. Počela sam raditi ovaj posao 2016. godine, i u svojoj staroj općini, koja se također zvala Lindesnes, sam bila koordinatorica svom prvom Vijeću mladih. Pomagala mi je Anne, koja je tada radila u općini Mandal. Nedugo zatim naše su se općine spojile u jednu, i sada nas dvije radimo kao koordinatorice. Mladi poznaju sustav bolje od mene. Moj osnovni posao je koordiniranje Dječjim vijećem, a kolegica Anne je zadužena za Vijeće mladih, ali uvijek surađujemo međusobno, tako sam ja pratila članove vijeća na putu u Šibenik.

Anne je s njima u vijećnici, ja tamo ne odlazim, tako da članovi Vijeća mladih poznaju političke procese bolje od mene. Predsjednici Vijeća upoznaju sve članove vijeća, i znaju kako im pristupiti. Jako su aktivni i zainteresirani, točnije, aktivni su kao i političari u Vijeću. Ponekad im se u vijeću i obraćaju kao odraslim političarima, i mladi naprosto to moraju naučiti prihvatiti. Uglavnom smatram da je to dobra stvar, ali ponekad uistinu pomislim – ok, morate prestati, ne možete tako razgovarati s mladima. Treba postojati ravnoteža, ali sve u svemu, smatram da su jako zadovoljni svojim angažmanom i radom u Vijećnici. Ovaj pristup dobro funkcionira – kaže Trine.

Norveška delegacija gostovala je u sklopu projekta ”Savjeti mladih – kako dalje?”

Norveška delegacija gostovala je na Nacionalnoj konferenciji savjeta mladih u sklopu projekta ”Savjeti mladih – kako dalje?”. Riječ je o projektu kojeg Info zona provodi u partnerstvu s Udrugom Delta, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom Općinom Lindesnes. Projekt je podržan s 75.000,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova.

Aktivnosti projekta usmjerene su na jačanje zagovaračke pozicije organizacija civilnog društva i osnaživanje smislene participacije mladih u savjetodavnim tijelima na lokalnoj i regionalnoj razini. Kroz bilateralnu suradnju primijenit će se iskustva, znanja i primjeri dobre prakse norveških partnera.

Sudjelovanjem u istraživanju bivši i sadašnji članovi savjeta mladih te predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave imaju priliku dati doprinos uvidu u iskustva, stanje i potreba. Na temelju rezultata tog istraživanja definirat će se stručna podloge za zagovaranje i izraditi smjernice i alati za izradu, praćenje i evaluaciju programa za mlade. Online upitnik dostupan je na kakodalje.hr.